Stručnjaci procjenjuju da trećina ljudi ima poteškoća sa spavanjem. To ne mora uvijek biti povezano s umorom i slabijom koncentracijom idućeg dana nego i s povećanim rizikom od pretilosti, srčanog udara, moždanog udara, dijabetesa, depresije i u konačnici može biti uzrok ranije smrti koja se može povezati s posljedicama spomenutih problema.
Tome treba dodati i milione ljudi u svijetu koji piju tablete za spavanje, zbog kojih imaju mnoge nuspojave.
Doktor i profesor neuronauke i psihologije na kalifornijskom Univerzitetu Berkeley i autor knjige "Zašto spavamo", Metju Voker (Matthew Walker) ističe pet ključnih savjeta o tome kako bismo trebali uspostaviti dobru higijenu spavanja - uvođenjem reda ili snižavanjem temperature u spavaćoj sobi.
Idite u krevet i budite se uvijek u isto vrijeme, pa i vikendom!
- Kod spavanja je važno pokušati uspostaviti red i držati ga se, i to bez obzira je li u pitanju radni dan ili vikend - kaže profesor Voker.
Ističe lani objavljeno istraživanje Univerziteta Arizona u Tusonu, koje je pokazalo da kasniji odlazak u krevet tokom vikenda, kao i kasnije buđenje, može povećati rizik od obolijevanja od srčanih bolesti.
Štoviše, naučnici su uspjeli kvantificirati rizik - svaki sat odlaska u krevet kasnije od “normalnog” taj rizik povećava za 11 posto.
Novo istraživanje potvrdilo je mnoga ranija istraživanja na tu temu te pokazalo još nešto - ako kasno odete u krevet, duže spavanje nema nikakav utjecaj na to da osjećaj umora bude manji.
Zasloni televizora, računara, mobitela i sličnih uređaja utječu na snižavanje razine melatonina i tako ometaju uspavljivanje.
Plava svjetlost koju emitiraju ometa proizvodnju tog hormona, koji tijelo prirodno počinje stvarati pred večer, kako se spušta mrak.
Razina melatonina počinje rasti kako večer odmiče i ostaje visoka tokom većeg dijela noći i pada u ranim jutarnjim satima, s izlaskom sunca. Ako su njegove razine poremećene, mogu se javiti ozbiljni poremećaji. Sudionici studije u kojoj je ta plava svjetlost blokirana naočalama imali su 58 posto višu razinu melatonina tokom noći, što upućuje na to koliko je važno ugasiti ih.
3. Neka u spavaćoj bude hladnije
- Mnogi ljudi pretjerano griju spavaću sobu i zbog toga mogu imati problema sa snom - tvrdi profesor Voker.
Optimalna temperatura je oko 18,5°C, kaže. Naime, mozak i tijelo trebaju nižu temperaturu od uobičajene kako bi mogli utonuti u kvalitetan san. Zato je, tvrdi naučnik, uvijek lakše zaspati u sobi u kojoj je vrlo hladno nego u onoj u kojoj nam je pretoplo.
Primjedbe
Objavi komentar